30. listopada 2026. · 4 min čitanja
Organizatori često odabiru engleski kao zajednički jezik događaja i računaju da će ga publika moći pratiti. To je razumljivo jer je program na jednom jeziku jednostavno i jeftino organizirati. No razgovarati na stranom jeziku i pratiti četrdeset minuta stručnog predavanja nije isto. Pogledali smo što o tome kažu istraživanja.
Četvero od deset odraslih ne može razgovarati na stranom jeziku
Prema Eurobarometru iz 2024. godine, 59 posto odraslih u Europskoj uniji kaže da može razgovarati na barem jednom stranom jeziku. Engleski kao strani jezik govori 47 posto. To znači da otprilike četvero od deset odraslih ne može razgovarati ni na jednom stranom jeziku.
Pritom je riječ o samoprocjeni ispitanika, i to o sposobnosti razgovora. Pratiti predavanje brzog tempa, sa stručnim izrazima i slabijim zvukom u dvorani mnogo je teže od razgovora uz kavu.
Čak i oni koji dobro govore engleski imaju poteškoća
Norveški istraživač Glenn Ole Hellekjær pitao je 364 studenta u Norveškoj i 47 u Njemačkoj koliko dobro razumiju predavanja na engleskom u usporedbi s predavanjima na svom jeziku. Norveška je pritom jedna od zemalja s najboljim znanjem engleskog na svijetu.
Rezultat: 42 posto norveških studenata imalo je određenih poteškoća s predavanjima na engleskom, u usporedbi s 24 posto na svom jeziku. Među njemačkim studentima razlika je bila još veća, 72 posto prema 44 posto. Većina je rekla da im kolegij na engleskom zahtijeva više rada nego na materinskom jeziku: 63 posto u Norveškoj i 72 posto u Njemačkoj.
Najčešći problemi bili su nepoznate riječi, razlikovanje značenja sličnih riječi i vođenje bilježaka tijekom slušanja.
Granica je jedna nepoznata riječ od dvadeset
Lingvisti mjere koliki udio riječi u govoru slušatelj mora poznavati da bi razumio sadržaj. Istraživanje van Zeelanda i Schmitta pokazalo je da za dobro razumijevanje slušanog teksta treba poznavati oko 95 posto riječi. Drugim riječima, nepoznata smije biti najviše jedna riječ od dvadeset. Za zahtjevnije slušanje Stæhr navodi i 98 posto, odnosno jednu nepoznatu riječ od pedeset.
Na stručnom događaju upravo nazivi, stručni pojmovi i kratice nose sadržaj. Tko ih ne poznaje, ne gubi samo jednu riječ nego cijelu rečenicu.
Slušanje na stranom jeziku zahtijeva napor
Istraživačice sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Borghini i Hazan, mjerile su veličinu zjenica dok su ljudi slušali rečenice u buci. Širenje zjenica pouzdan je znak mentalnog napora. Slušatelji kojima engleski nije materinski jezik ulagali su znatno veći napor od izvornih govornika, čak i kada su razumjeli jednako mnogo riječi.
Na događaju to znači umor. Slušatelj možda dobro prati prvo predavanje, ali do kraja trećeg sve teže prati sadržaj.
Razumjeti nije isto što i zapamtiti
Istraživači sa Sveučilišta u Gentu, Vander Beken i Brysbaert, dali su studentima da uče kratke stručne tekstove na materinskom i drugom jeziku. Kada su trebali prepoznati točne tvrdnje, rezultati su bili jednaki. No kada su trebali sami prepričati što su naučili, rezultati na drugom jeziku bili su znatno slabiji.
Za organizatora je to važna razlika. Publika može kimati glavom i reći da je sve razumjela, a ipak iz dvorane ponijeti manje nego što je govornik htio prenijeti.
Što to znači za zapadni Balkan
Regija dobro stoji. Na EF-ovu indeksu znanja engleskog za 2025. godinu Hrvatska je druga na svijetu, Bosna i Hercegovina 21., a Srbija 25.
No taj indeks mjeri znanje ljudi koji su sami odlučili riješiti internetski test engleskog, dakle onih kojima je engleski već blizak. Publika na konferenciji šira je: stariji sudionici, ljudi iz javnog sektora, gosti iz zemalja u kojima je prvi strani jezik njemački, ruski ili francuski. Upravo oni najrjeđe kažu da ne razumiju.
Što organizator može učiniti
- Pri prijavi pitajte sudionike na kojem jeziku žele pratiti program.
- Zamolite govornike da govore jasno, malo sporije i da kratice pri prvom spominjanju izgovore punim nazivom.
- Stavite ključne pojmove i brojeve na slajdove.
- Ponudite prijevod na jezike publike, a ne samo na engleski.
- Uz zvuk ponudite i titlove za one koji lakše prate čitajući ili nemaju slušalice.
- Nakon događaja podijelite transkript kako bi sudionici mogli provjeriti ono što su propustili.
Simultano je osmišljen upravo za to. Govornik govori svojim jezikom, a svaki slušatelj na svom telefonu bira jezik, sluša prijevod ili čita titlove. Organizator nakon događaja dobiva transkript na svim jezicima. Pogledajte kako funkcionira.
Izvori
- Europska komisija (2024). Eurobarometar: Europeans and their languages. education.ec.europa.eu
- Hellekjær, G. O. (2010). Lecture Comprehension in English-Medium Higher Education. Hermes, 45. tidsskrift.dk/her/article/view/97343
- van Zeeland, H. i Schmitt, N. (2013). Lexical coverage in L1 and L2 listening comprehension: The same or different from reading comprehension? Applied Linguistics, 34(4), str. 457 do 479. doi.org/10.1093/applin/ams074
- Stæhr, L. S. (2009). Vocabulary knowledge and advanced listening comprehension in English as a foreign language. Studies in Second Language Acquisition, 31(4), str. 577 do 607. doi.org/10.1017/S0272263109990039
- Borghini, G. i Hazan, V. (2018). Listening effort during sentence processing is increased for non-native listeners: A pupillometry study. Frontiers in Neuroscience, 12, 152. doi.org/10.3389/fnins.2018.00152
- Vander Beken, H. i Brysbaert, M. (2018). Studying texts in a second language: The importance of test type. Bilingualism: Language and Cognition, 21(5), str. 1062 do 1074. doi.org/10.1017/S1366728917000189
- EF Education First (2025). EF English Proficiency Index. ef.com/epi