30. oktobar 2026. · 4 min čitanja
Organizatori često biraju engleski kao zajednički jezik događaja i računaju da će ga publika pratiti. To je razumljivo, jer je jedan jezik jednostavan i jeftin. Ali razgovarati na stranom jeziku i pratiti četrdeset minuta stručnog predavanja nisu ista stvar. Pogledali smo šta o tome kažu istraživanja.
Četiri od deset odraslih ne razgovaraju ni na jednom stranom jeziku
Prema Eurobarometru iz 2024. godine, 59 posto odraslih u Evropskoj uniji kaže da može voditi razgovor na barem jednom stranom jeziku. Engleski kao strani jezik govori 47 posto. To znači da otprilike četiri od deset odraslih ne mogu razgovarati ni na jednom stranom jeziku.
I ti brojevi su procjena samih ispitanika, i to za razgovor. Pratiti predavanje s brzim tempom, stručnim izrazima i lošijim zvukom u sali mnogo je teže od razgovora uz kafu.
Čak i dobri govornici engleskog imaju poteškoće
Norveški istraživač Glenn Ole Hellekjær pitao je 364 studenta u Norveškoj i 47 u Njemačkoj koliko razumiju predavanja na engleskom u odnosu na predavanja na svom jeziku. Norveška je pritom jedna od zemalja s najboljim znanjem engleskog na svijetu.
Rezultat: 42 posto norveških studenata imalo je određene poteškoće s predavanjima na engleskom, naspram 24 posto na svom jeziku. Kod njemačkih studenata razlika je bila još veća, 72 posto naspram 44 posto. Većina je rekla da im je predmet na engleskom više posla nego na maternjem jeziku: 63 posto u Norveškoj i 72 posto u Njemačkoj.
Najčešći problemi bili su nepoznate riječi, razlikovanje značenja sličnih riječi i pisanje bilješki dok slušaju.
Jedna nepoznata riječ od dvadeset je granica
Lingvisti mjere koliko riječi u govoru slušalac mora poznavati da bi razumio sadržaj. Istraživanje van Zeelanda i Schmitta pokazalo je da za dobro razumijevanje slušanog teksta treba poznavati oko 95 posto riječi. Drugim riječima, nepoznata smije biti najviše jedna riječ od dvadeset. Za zahtjevnije slušanje Stæhr navodi i 98 posto, odnosno jednu nepoznatu riječ od pedeset.
Na stručnom događaju upravo nazivi, termini i skraćenice nose sadržaj. Ko ih ne zna, ne gubi samo jednu riječ nego cijelu rečenicu.
Slušanje na stranom jeziku je naporno
Istraživačice s Univerzitetskog koledža u Londonu, Borghini i Hazan, mjerile su veličinu zjenica dok ljudi slušaju rečenice u buci. Širenje zjenice je pouzdan znak mentalnog napora. Slušaocima kojima engleski nije maternji jezik napor je bio znatno veći nego izvornim govornicima, čak i kada su razumjeli jednako mnogo riječi.
Na događaju to znači umor. Slušalac možda dobro prati prvo predavanje, ali do kraja trećeg prati sve manje.
Razumjeti nije isto što i zapamtiti
Istraživači s Univerziteta u Gentu, Vander Beken i Brysbaert, dali su studentima da uče kratke stručne tekstove na maternjem i na drugom jeziku. Kada su trebali prepoznati tačne tvrdnje, rezultati su bili jednaki. Ali kada su trebali sami prepričati šta su naučili, rezultat na drugom jeziku bio je znatno slabiji.
Za organizatora je to važna razlika. Publika može klimati glavom i reći da je sve razumjela, a ipak iz sale ponijeti manje nego što je govornik htio prenijeti.
Šta to znači za naš region
Region dobro stoji. Na EF indeksu znanja engleskog za 2025. godinu Hrvatska je druga na svijetu, Bosna i Hercegovina 21., a Srbija 25.
Ali taj indeks mjeri ljude koji su sami odlučili uraditi online test engleskog, dakle one kojima je engleski već blizak. Publika na konferenciji je šira: stariji učesnici, ljudi iz javnog sektora, gosti iz zemalja u kojima je prvi strani jezik njemački, ruski ili francuski. Upravo oni najrjeđe kažu da ne razumiju.
Šta organizator može uraditi
- Pri prijavi pitajte učesnike na kojem jeziku žele pratiti program.
- Zamolite govornike da govore jasno, malo sporije i da skraćenice prvi put izgovore punim nazivom.
- Stavite ključne pojmove i brojeve na slajdove.
- Ponudite prevod na jezike publike, a ne samo na engleski.
- Uz zvuk ponudite i titlove, za one koji lakše prate čitajući ili nemaju slušalice.
- Nakon događaja podijelite transkript, da učesnici mogu provjeriti ono što su propustili.
Simultano je napravljen upravo za to. Govornik govori svojim jezikom, a svaki slušalac na svom telefonu bira jezik, sluša prevod ili čita titlove. Organizator poslije dobija transkript na svim jezicima. Pogledajte kako funkcioniše.
Izvori
- Evropska komisija (2024). Eurobarometar: Europeans and their languages. education.ec.europa.eu
- Hellekjær, G. O. (2010). Lecture Comprehension in English-Medium Higher Education. Hermes, 45. tidsskrift.dk/her/article/view/97343
- van Zeeland, H. i Schmitt, N. (2013). Lexical coverage in L1 and L2 listening comprehension: The same or different from reading comprehension? Applied Linguistics, 34(4), str. 457 do 479. doi.org/10.1093/applin/ams074
- Stæhr, L. S. (2009). Vocabulary knowledge and advanced listening comprehension in English as a foreign language. Studies in Second Language Acquisition, 31(4), str. 577 do 607. doi.org/10.1017/S0272263109990039
- Borghini, G. i Hazan, V. (2018). Listening effort during sentence processing is increased for non-native listeners: A pupillometry study. Frontiers in Neuroscience, 12, 152. doi.org/10.3389/fnins.2018.00152
- Vander Beken, H. i Brysbaert, M. (2018). Studying texts in a second language: The importance of test type. Bilingualism: Language and Cognition, 21(5), str. 1062 do 1074. doi.org/10.1017/S1366728917000189
- EF Education First (2025). EF English Proficiency Index. ef.com/epi