30. oktobra 2026. · 4 min čitanja
Organizatori često biraju engleski kao zajednički jezik događaja i računaju da će publika moći da prati program. To je razumljivo, jer je jedan jezik jednostavno i jeftino rešenje. Ali razgovor na stranom jeziku i praćenje četrdeset minuta stručnog predavanja nisu ista stvar. Pogledali smo šta o tome kažu istraživanja.
Četiri od deset odraslih ne mogu da razgovaraju ni na jednom stranom jeziku
Prema Eurobarometru iz 2024. godine, 59 odsto odraslih u Evropskoj uniji kaže da može da vodi razgovor na bar jednom stranom jeziku. Engleski kao strani jezik govori 47 odsto. To znači da otprilike četiri od deset odraslih ne mogu da razgovaraju ni na jednom stranom jeziku.
To su pritom procene samih ispitanika i odnose se na razgovor. Mnogo je teže pratiti brzo predavanje sa stručnim izrazima i lošijim zvukom u sali nego razgovarati uz kafu.
Čak i oni koji dobro govore engleski imaju poteškoće
Norveški istraživač Glenn Ole Hellekjær pitao je 364 studenta u Norveškoj i 47 u Nemačkoj koliko razumeju predavanja na engleskom u poređenju sa predavanjima na svom jeziku. Norveška je pritom jedna od zemalja sa najboljim znanjem engleskog na svetu.
Rezultat: 42 odsto norveških studenata imalo je određene poteškoće sa predavanjima na engleskom, naspram 24 odsto na svom jeziku. Kod nemačkih studenata razlika je bila još veća: 72 odsto naspram 44 odsto. Većina je rekla da im praćenje predmeta na engleskom zahteva više rada nego na maternjem jeziku: 63 odsto u Norveškoj i 72 odsto u Nemačkoj.
Najčešći problemi bili su nepoznate reči, razlikovanje značenja sličnih reči i vođenje beležaka tokom slušanja.
Granica je jedna nepoznata reč od dvadeset
Lingvisti mere koliko reči u govoru slušalac mora da poznaje da bi razumeo sadržaj. Istraživanje van Zeelanda i Schmitta pokazalo je da je za dobro razumevanje slušanog teksta potrebno poznavati oko 95 odsto reči. Drugim rečima, najviše jedna reč od dvadeset sme da bude nepoznata. Za zahtevnije slušanje Stæhr navodi i 98 odsto, odnosno jednu nepoznatu reč od pedeset.
Na stručnom događaju upravo nazivi, termini i skraćenice nose sadržaj. Ko ih ne zna, ne propušta samo jednu reč, već celu rečenicu.
Slušanje na stranom jeziku je naporno
Istraživačice sa Univerzitetskog koledža u Londonu, Borghini i Hazan, merile su veličinu zenica dok su ljudi slušali rečenice u buci. Širenje zenice je pouzdan znak mentalnog napora. Slušaoci kojima engleski nije maternji jezik ulagali su znatno veći napor od izvornih govornika, čak i kada su razumeli jednak broj reči.
Na događaju to znači umor. Slušalac možda dobro prati prvo predavanje, ali do kraja trećeg uspeva da isprati sve manje.
Razumeti nije isto što i zapamtiti
Istraživači sa Univerziteta u Gentu, Vander Beken i Brysbaert, dali su studentima da uče kratke stručne tekstove na maternjem i na drugom jeziku. Kada je trebalo da prepoznaju tačne tvrdnje, rezultati su bili jednaki. Ali kada je trebalo da sami prepričaju šta su naučili, rezultat na drugom jeziku bio je znatno slabiji.
Za organizatora je to važna razlika. Publika može da klima glavom i kaže da je sve razumela, a da ipak iz sale ponese manje nego što je govornik želeo da prenese.
Šta to znači za Zapadni Balkan
Region dobro stoji. Na EF indeksu znanja engleskog za 2025. godinu Hrvatska je druga na svetu, Bosna i Hercegovina 21., a Srbija 25.
Ali taj indeks obuhvata ljude koji su sami odlučili da urade onlajn test engleskog, dakle one kojima je engleski već blizak. Publika na konferenciji je šira: stariji učesnici, ljudi iz javnog sektora, gosti iz zemalja u kojima je prvi strani jezik nemački, ruski ili francuski. Upravo oni najređe kažu da ne razumeju.
Šta organizator može da uradi
- Pri prijavi pitajte učesnike na kom jeziku žele da prate program.
- Zamolite govornike da govore jasno, malo sporije i da pri prvom pominjanju skraćenica izgovore pune nazive.
- Stavite ključne pojmove i brojeve na slajdove.
- Ponudite prevod na jezike publike, a ne samo na engleski.
- Uz zvuk ponudite i titlove, za one koji lakše prate čitajući ili nemaju slušalice.
- Posle događaja podelite transkript kako bi učesnici mogli da provere ono što su propustili.
Simultano je napravljen upravo za to. Govornik govori svojim jezikom, a svaki slušalac na svom telefonu bira jezik, sluša prevod ili čita titlove. Organizator posle događaja dobija transkript na svim jezicima. Pogledajte kako funkcioniše.
Izvori
- Evropska komisija (2024). Eurobarometar: Europeans and their languages. education.ec.europa.eu
- Hellekjær, G. O. (2010). Lecture Comprehension in English-Medium Higher Education. Hermes, 45. tidsskrift.dk/her/article/view/97343
- van Zeeland, H. i Schmitt, N. (2013). Lexical coverage in L1 and L2 listening comprehension: The same or different from reading comprehension? Applied Linguistics, 34(4), str. 457 do 479. doi.org/10.1093/applin/ams074
- Stæhr, L. S. (2009). Vocabulary knowledge and advanced listening comprehension in English as a foreign language. Studies in Second Language Acquisition, 31(4), str. 577 do 607. doi.org/10.1017/S0272263109990039
- Borghini, G. i Hazan, V. (2018). Listening effort during sentence processing is increased for non-native listeners: A pupillometry study. Frontiers in Neuroscience, 12, 152. doi.org/10.3389/fnins.2018.00152
- Vander Beken, H. i Brysbaert, M. (2018). Studying texts in a second language: The importance of test type. Bilingualism: Language and Cognition, 21(5), str. 1062 do 1074. doi.org/10.1017/S1366728917000189
- EF Education First (2025). EF English Proficiency Index. ef.com/epi